M. Malinović, Позивни члан жирија за оцјену радова II циклуса студија архитектуре на Техничком универзитету у Бечу, на предмету 260.525 Design Studio Delta, 10 ECTS, одговорни наставници Кристоф Луксингер и Роберт Томић, 29.01-02.02.2019., Технички универзитет у Бечу, Беч, Аустрија, 2019.
Coplandov Koncert za klarinet iziskuje veliku spretnost izvođača, te je djelu potrebno prići sa
više strana, sagledati ga iz više uglova. Interpretacijski pristup je od posebnog značaja, stoga
je najvažnije biti upoznat sa stilom i vremenom kada je djelo nastalo. Iz tog razloga u ovome
radu bavit ću se biografijom kompozitora, njegovim životom, stvaranjem i muzičkim
utjecajima kojima je bio podložan. Analizom djela, u kojoj ću pokušati prikazati šta je
kompozitor želio dočarati i zašto je težio komponovanju baš svojim vlastitim stilom, te
najvažnijim segmentom ovoga rada: interpretativnim pristupom, kako bi bolje razumio djelo,
ali i pronašao najučinkovitije didaktičke vježbe koje bi mi pomogle u vježbanju i
interpretaciji. Kroz interpretativni pristup želim prikazati problematiku izvođenja određenih
dijelova, ali i načine kako ih pravilno i u najkraćem roku dovesti do savršenstva. Najvažniji
dio interpretativnog pristupa je prepoznati vlastite greške, te kroz vježbanje raznih tehničkih
vježbi i vježbi tona, pronaći najučinkovitije i najjednostavnije načine za prepoznavanje
problema i učinkovito rješavanje istih.
Tema mog završnog pisanog rada drugog ciklusa studija jeste: Interpretacija i tehnička
problematika Sonate za klarinet br. 1 u f - molu Johannesa Brahmsa. Brahms je ovo djelo
napisao 1894. godine i posvetio ga je svom prijatelju, klarinetisti Richardu Mühlfeldu.
U uvodnom dijelu pisanog rada predstavit ću život i djelo Johannesa Brahmsa. Također, reći
ću nešto i o Brahmsovom kompozitorskom stilu, sa osvrtom na standardnu problematiku u
tehnici prilikom interpretacije Brahmsovih dijela. Predstavit ću njegovo stvaralaštvo, a
također ću navesti neke činjenice o nastanku Sonate za klarinet br. 1 u f – molu koja je u
glavnom fokusu u ovom radu.
U centralnom dijelu fokus će biti na problematici interpretacije Brahmsove Sonate za klarinet
br. 1. Koristeći lično iskustvo u interpretaciji ove sonate, kao i iskustvo mojih kolega,
obrazložiti ću tehničku problematiku, te probleme s kojima sam se susreo prilikom izvođenja
kompozicije.
U završnom dijelu rada bazirao bih se na zaključak izvučen iz proučavanja materije. U tom
dijelu bih iznio lične stavove, do kojih sam došao pručavanjem teme rada.
Da bih došao do konačnog pisanog rada, a i što bolje interpretacije postavio sam pred sebe
slijedeće zadatke:
- istražiti građu koja se odnosi na temu, što znači prikupiti potrebne materijale u vidu
knjiga, notnih izdanja, te audio snimaka različitih izvođača
- nakon sakupljenog materijala slijedi razvrstavanje istog po važnosti kako bi rad bio
sistematski obrađen
- preslušavanje audio snimaka kako bih uočio teničke elemente izvođenja sonate
- uporedo sa prethodnim zadacima, vježbajući samostalno pokušat ću doći do najboljih
rješenja vezano za probleme u izvođenju na koje naiđem
- nakon svega slijedi završna pisana verzija teksta
Veoma značajna i neizbježna historijska metoda podrazumijeva proučavanje dostupne
dokumentacije vezane za život i djelo Johannesa Brahmsa, kao i za period u kome je
kompozitor djelovao. Dostupni arhivski snimci bi takođe poslužili u svrhu istraživanja ovom
metodom kako bih mogao napraviti uporedbu u izvođenju djela. Ova metoda treba da pruži
jasnu sliku historijskog konteksta nastanka jednog djela, njegove interpretacije i
razumijevanje istog.5
Komparativnom metodom bih uporedio različita notna izdanja i snimke Sonate za klarinet br.
1 u f - molu Johannesa Brahmsa, te na taj način došao do određenih zaključaka i rješenja
vezanih za tehničku i interpretativnu problematiku.
Deskriptivnom metodom opisati ću građu prikupljenu tokom istraživanja, te jasno obrazložiti
sve tehničke probleme, a potom ponuditi adekvatna rješenja za iste. Uspostavit će se jasna
formalna analiza, kao i fakturalna gdje će se obrazložiti polifoni elementi u sonati i jasno
razlučiti od ostalih koji podrazumjevaju virtuozne pasaže, masivne akorde te klasičku fakturu
vodeće melodijske linije uz harmonijsku pratnju.
Metoda analize treba da pomogne u riješavanju tehničkih problematika u izvođenju sonate.
Razumjevanje forme i kompozicionog toka, jeste ključan element za kvalitetniju izvedbu.
Dobro poznavanje forme pomaže u uspostavljanju cjeline izvedbe djela kao i boljem
rješavanju memorijske problematike.
Kako sam već najavio u prethodnom tekstu najviše ću koristiti notne zapise te audio izdanja
različitih izvođača. Također će biti uključene i knjige različitih autora, koje su vezane za ovu
tematiku, kao i pisani intervjui sa izvođačima predmetne sonate
