Search
49589 items
-
Načelo tripartizma
Načelo tripartizma je jedno od osnovnih načela Međunarodne organizacije rada, i upravo je Međunarodna organizacija rada dala i daje najveći doprinos razvoju i afirmaciji ovog načela u međunardonom radnom pravu. Svaka saradnja tri socijalna partnera (države, radnika i poslodavaca) u bilo kojem obliku, može se posmatrati kao neki vid tripartizma, odnosno tripartitne saradnje. Tripartizam je sredstvo usaglašavanja i nivelisanja suprostavljenih interesa i njihovog svođenja na racionalnu osnovu, pri čemu socijalni partner imaju za cilj da svoje interese promovišu i nametnu kao prioritetne. Pravni sisteme analizirane u ovom radu, karakterišu normativne i druge sličnosti. Načelo tripartizma odnosno saradnje socijalnih partnera je regulisano Zakonom o radu kao sistemskim propisom iz oblasti rada i radnih odnosa koji kroz svoje odredbe daje širok okvir za uspostavljanje i razvoj tripartitnih odnosa. Pravo na udruživanje kao osnovna pretpostavka tripartizma danas je ustavna kategorija u svim posmatranim pravnim sistemima, kao i u drugim pravnim sistemima u svijetu. Republika Srpska i Federacija Bosne i Hercegovine imaju skoro indentičan normativni okvir kada su u pitanju tripartitni odnosi, tripartitne institucije, generalno, ispoljavanje tripartizma. Bosna i Hercegovina nije subjekat tripartitnih odnosa i ne učestvuje u procesu socijalnog dijaloga, odnosno na nivou institucija Bosne i Hercegovine ne postoje tripartitna tijela i institucije. Ova materija je u potpunosti u nadležnosti entiteta i u velikoj mjeri je usaglašena u entitetskim propisima, posebno u sistemskim propisima kao što su entitetski Zakoni o radu. U suštini ovo je i ključna razlika u odnosu na Srbiju, Crnu Goru i Hrvatsku koje su subjekti tripartizma za razliku od Bosne i Hercegovine koja to nije. -
Deoba zajedničke imovine supružnika
Pitanje regulisanja imovinskih odnosa u braku smatra se jednim od složenijih pitanja, a posebno treba naglasiti da imovinski odnosi u bračnoj zajednici imaju drugačije značenje u odnosu na imovinske odnose koji su uređeni opštim pravilima imovinskog prava. Različitost proizilazi iz činjenice da su imovinski odnosi u braku prožeti i specifičnim ličnim odnosima i emocijama. Brak je zakonom uređena zajednica muškarca i žene i svaki supružnik stupa u brak sa nekom imovinom, pa se samim tim i nameće pitanje regulisanja imovine supružnika. U porodičnom zakonodavstvu imovinski odnosi između supružnika zbog svoje delikatnosti predstavljaju jednu od važnijih oblasti porodičnog prava, pa se zato na te odnose istovremeno primenjuju pravila opšteg imovinskog prava i pravila bračnog prava. U toku trajanja zajednice života supružnici radom stiču i uvećavaju svoju imovinu, a šta od te imovine predstavlja zajedničku odnosno posebnu imovinu, regulisano je Porodičnim zakonom Republike Srpske. PZ predviđa dva bračno imovinska režima: zakonski i ugovorni imovinski režim. Zakonski imovinski režim obuhvata režim posebne imovine i režim zajedničke imovine, a u praksi se pokazalo da okosnicu zakonskog bračnog imovinskog režima još uvek predstavlja režim zajedničke imovine. Na žalost, u današnje vreme je primetan sve veći broj razvoda. Brak međutim može da prestane i smrću supružnika ili poništenjem braka. Posledice razvoda braka u imovinskom smislu su deoba zajedničke imovine supružnika i izdržavanje neobezbeđenog supružnika. Deobom zajedničke imovine smatra se utvrđivanje suvlasničkog odnosno supoverilačkog udela svakog supružnika u zajedničkoj imovini. Iako je deoba zajedničke imovine najčešća kod razvoda braka, moguća je i u toku braka i to više puta ako je to rezultat volje i/ili saglasnosti supružnika. Pravo na deobu zajedničke imovine pored supružnika, imaju i naslednici umrlog supružnika i poverioci onog supružnika iz čije se posebne imovine nisu mogla namiriti njihova potraživanja. Prilikom podele bračne imovine, zakon zahteva pravednu i pravičnu podelu, uzimajući u obzir niz faktora kao što su, na primer, doprinos svakog supružnika u sticanju imovine i potrebe svakog supružnika, a poseban značaj se daje zaštiti prava dece. Važno je napomenuti da PZ predviđa i institut bračnog ugovora, kojim supružnici uređuju međusobne imovinske odnose u braku, u pogledu postojeće i buduće imovine. -
Realni tereti u pravu Republike Srpske
Realni tereti datiraju još iz ranog feudalnog društva, gdje su i nastali. Zbog svoje specifičnosti oni su u različitim društveno-ekonomskim periodima imali različito mjesto u pravnom sistemu. U pravu Republike Srpske, ovaj institut nema široku praktičnu primjenu pa se postavlja pitanje svrhe njegovog postojanja u budućnosti. Da bi mogli da ovom institutu damo više na značaju potrebno je da proučimo njegovu pravnu prirodu i odnos sa drugim institutima, te analiziramo zakonska rješenja kako kod nas, tako i u susjednim državama. Pri tome, treba poći od složene pravne prirode realnog tereta sa obligacionopravnim i stvarnopravnim elementima, te međusobnog odnosa tih elemenata. Takođe, potrebno je razmotriti pravne odnose između subjekata realnog tereta, a to su prije svega vlasnik opterećene nepokretnosti i korisnik realnog tereta. Kao jedno od stvarnih prava koja su generalno rijetko promjenjiva (poprilično trajna) realni teret ima specifičnu dinamiku razvoja. Razmatrajući ove pojedinosti nastojaćemo da upotpunimo sliku o mjestu i ulozi realnih tereta u našem pravnom sistemu. -
Oblici neposrednog učešća građana u odlučivanju na lokalnom nivou u Bosni i Hercegovini
Lokalna samouprava je stara politička institucija, koja po definiciji predstavlja oblik odlučivanja i upravljanja u lokalnim zajednicama, na užoj teritoriji, neposredno od strane njenih stanovnika ili putem njihovih predstavništava, koje oni neposredno biraju, kao i drugih lokalnih organa. Pravo na lokalnu samoupravu predstavlja bitno obilježje demokratskog društva, jer se stepen demokratičnosti određene države, pored niza drugih faktora, može mjeriti i na osnovu stepena razvijenosti lokalne samouprave, a posebno kroz stepen učešća građana u odlučivanju na lokalnom nivou. Zbog velikog značaja lokalne samouprave, u Evropi je preduzet niz inicijativa u cilju razvoja institucija lokalne samouprave. Tako je Savjet Evrope usvojio u Strazburu 1985. Godine Evropsku povelju o lokalnoj samoupravi, koja danas predstavlja najvažniji evropski document o lokalnoj samoupravi. Najznačajniji smisao lokalne samouprave je da se njome stvore okviri za neposredno učešće građana u odlučivanju. U velikom broju međunarodnih dokumenata (Evropska povelja o lokalnoj samoupravi, Dodatni protokol uz Evropsku povelju o lokalnoj samoupravi o pravu učešća u poslovima lokalnih vlasti, Univerzalna deklaracija o pravima čovjeka, Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, kao i veći broj Preporuka Savjeta Evrope) istaknut je značaj učešća građana u javnim poslovima, od kojih mnogi izričito apostrofiraju relevantnost participacije građana u odlučivanju na lokalnom nivou. U praksi se pojavljuju dva osnovna oblika lokalne samouprave, i to neposredna i posredna (predstavnička) lokalna samouprava. Posredna lokalna samouprava podrazumijeva da građani biraju svoje predstavnike u organima vlasti, dok neposredna lokalna samouprava predstavlja neposredno učešće građana u vlasti. -
Zadržavanje duševno bolesnog lica u zdravstvenoj ustanovi
Magistarski rad istražuje pitanje zadržavanja duševno bolesnih osoba u zdravstvenim ustanovama, fokusirajući se, prije svega,na zakonsku regulativu koja uređuje ovo pitanje. Analizirajući relevantne zakonske okvire, istraživanja i etičke smjernice, rad istražuje karakteristike postupka zadržavanja duševno bolesnih lica u zdravstvenoj ustanovi. Posebna pažnja posvećena je posebnom vanparničnom postupku prisilnog zadržavanja, te je analizirano koje procesne aktivnosti je ovlašćen sprovoditi sud, a koje zdravstvenaustanova. Naročito je analizirano da li su odredbe zakonskog okvira u entitetima Bosne i Hercegovine komplementarne zahtjevima i standardima ljudskih prava, a koje postavlja Evropska konvencija o ljudskim pravima i osnovnim slobodama. -
Automatizovano projektovanje baze podataka na osnovu govora
Završni rad II ciklusa -
Analiza upotrebe društvenih mreža na osnovu kulturoloških dimenzija Girta Hofstida
Ovaj master rad istražuje uticaj društvenih mreža na tumačenje svakodnevnih tema i pitanja korisnika i nekorisnika društvenih mreža, koristeći prilagođen Hofstidov model kulturoloških dimenzija kao analitički okvir. -
Imperijalna prenapregnutost Sjedinjenih Američkih Država i Specijalna vojna operacija u Ukrajini
Predmet istraživanja ovog master rada jeste fenomen imperijalne prenapregnutosti kao jedne od faza u cikličnom životu postojanja imperija. -
Izvršna vlast u Bosni i Hercegovini
U radu je dat pregled izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini sa organizacionog i funkcionalnog stanovišta.Temeljno su analizirani svi nivoi počevši od nivoa zajedničkih institucija preko entiteta pa do kantona, a razmotrena je izvršna vlast i Brčko distrikta BiH. -
Uticaj hranjivog medijuma na rast i razvoj eksplantata engleske pelargonije (Pelargonium grandiflorum L.) u in vitro uslovima
Uža naučna oblast: Hortikultura; Naučno polje: Poljoprivredne biljne nauke -
Učešće na konferenciji Conference: (Re-) Branding Regions in East Central Europe. Space and Spatial Representations in Transition sa radom Reimagining Banja Luka: Architectural Transformation and Spatial Rebranding of a former Austro-Hungarian provincial city in the Kingdom of Yugoslavia Organizatori University of Vienna, the University of Warsaw and the Institute for Human Sciences in Vienna (IWM)
M. Malinović, Učešće na konferenciji Conference: (Re-) Branding Regions in East Central Europe. Space and Spatial Representations in Transition sa radom Reimagining Banja Luka: Architectural Transformation and Spatial Rebranding of a former Austro-Hungarian provincial city in the Kingdom of Yugoslavia Organizatori University of Vienna, the University of Warsaw and the Institute for Human Sciences in Vienna (IWM), Conference: (Re-) Branding Regions in East Central Europe. Space and Spatial Representations in Transition, University of Vienna, the University of Warsaw and the Institute for Human Sciences in Vienna (IWM), Beč, 2025. -
Dijagnostika i tretman visokorizične trudnoće u Republici Srpskoj
V. Ećim-Zlojutro, D. Draganović, B. Đajić-Čančarević, A. Cerić Banićević, V. Milošević, Dijagnostika i tretman visokorizične trudnoće u Republici Srpskoj, Naučni projekat podržan od strane Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske i UNFPA BiH, Populacijski fond Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini, pp. 1 - 77, Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske i UNFPA BiH, Populacijski fond Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini, Banja Luka, 2025. -
Štivoroto: A Lost Story of a Language Loss (Article in Refereed Volume)
M. Runić, R. Montibeler, P. Faleleev, Štivoroto: A Lost Story of a Language Loss (Article in Refereed Volume), Vulnerable and Endangered Languages in Europe (Edited by Annemarie Sorescu-Marinković, Mirjana Ćorković & Mirjana Mirić), pp. 115 - 138, Institute for Balkan Studies, Serbian Academy of Sciences and Arts & Faculty of Philology, University of Belgrade, Belgrade, 2025. -
When monolingual meets plurilingual: Language ideologies in Brčko District's integrated education (Article in Refereed Volume)
J. Božović, M. Runić, When monolingual meets plurilingual: Language ideologies in Brčko District's integrated education (Article in Refereed Volume), Language Conflict in Educational Settings: International Perspectives (Edited by Yliana V. Rodríguez & Adolfo Elizaincín), pp. 73 - 90, Routledge Taylor and Francis Group, Philadelphia, 2025.