Search
47742 items
-
AB Intestato kao koncept - neokonceptualizam
Neokonceptualna umjetnost je zbirni naziv za neoekspresionizam, simulacionizam i post-pop art. Ukazuje na odnos konceptualne umjetnosti krajem 60.-ih i tokom 70.-ih godina s postmodernizmom 80.-ih. Karakteriše je: (1) razvijanje neslikarskih modela prikazivanja i izražavanja koji proizilaze iz formalno lingvističkih i semiotičkih istraživanja konceptualne umjetnosti i dominacije masovnih medija u kulturi postmodernizma, (2) interes za socijalne, političke i tržišne nivoe djelovanja i funkcionisanja u umjetnosti i kulturi. Cilj ovog rada nije samo stvaranje umjetničkih djela nego istraživanje i analiza uslova nastajanja umjetničkog djela, odnosa umjetničkog djela i lingvističkih ili semioloških jezika kulture i funkcionisanja umjetnosti u svjetovima kulture i ideologije. Rad karakteriše proboj likovne prakse, društveni eksces i emancipacija umjetničke prakse, transformacija likovno-oblikovnog rada u intelektualni, egzistencijalni i istraživački rad. Ab intestato (lat. bez testamenta) kao koncept je primarni fokus rada, zasnovan je na istraživanju istorije moje porodice kao i na sjećanje iz ranog djetinjstva. Porodica je centar interesovanja za moje radove, a umjetnost sredstvo pomoću kojeg u obliku slika, ready-made, performansa i sličnih vrsta medija reflektujem svoj stav ili odnos prema porodici. Intestatsko nasljeđivanje – vodi računa o interesu porodice, kompromis između volje ostavioca i onih koji nakon njegove smrti ostaju da žive, prenošenje imovine, kulta, socijalnog statusa s jedne generacije na drugu. Stvari koje nasljeđujemo bez testamenta su uglavnom nematerijalni segmenti kao što su kultura, tradicija, genetika, itd. Ove elemente nasljeđujemo s voljom ili bez ali oni su uvijek dio nas. Bitan je eklektični spoj misticizma, ideološkog aktivizma i lingvističko-semiotičkog formalizma realizovan postupcima dematerijalizacije umjetničkog djela, dokumentovanja i analitičkog teoretskog istraživanja. Tipičan umjetnički rad je papir s tekstualnim i fotografskim predlošcima u funkciji autorefleksivne analize: (1) duhovnih odnosa članova grupe, individualnog doživljaja, arhetipskih simboličkih sistema iz istorije, (2) vrijednosnih, ideoloških i značajnih aspekata i (3) jezika umjetnosti posredstvom formalnih modela.4 Sljedeći radovi izravno pokazuju svoju vizuelnu i konceptualnu strukturu. Suština koncepta je u intimizmu, određenim situacijama, porodici i suštinskim odnosima. Koncept slikarstva postavljen je u središte. Odnosi porodične intime u radu se povezuju sa univerzalnim i opštim uslovima postojanja u vremenu. Rad postavlja suštinska pitanja o egzistenciji umjetnika i aktuelnom socijalnom odnosu u modernom društvu. Antropološkom umjetnošću nazivaju se metajezička istraživanja aktuelnih socijalnih kulturoloških odnosa, situacija i zajednica u modernim društvima, odnosno, bavljenje socijalnim statusom modernog čovjeka. -
OSTRAKIZAM U ŠKOLI I VASPITNI STILOVI RODITELJA
Magistarski rad -
SREBRENICA I OKOLINA (1992–1995)
Magistarski rad -
Sociološko-teorijski aspekti sportskih aktivnosti u Crnoj Gori
2018-10-15T10:02:13.859Z -
Fenomen tragičkog kod Grka
Master rad -
Autonomno učenje u nastavi njemačkog jezika kao stranog u osnovnoj školi-eksperiment sa paralelnim odjeljenjima
U ovome radu prikazaćemo kako da učenici preuzmu odgovornost za vlastito učenje, da vrše stalnu evaluaciju sadržaja, metoda i uspjeha svog učenja te da učenje postane sastavni dio njihovog života. -
Aspekti pijanizma u ciklusu "Godine Hodocasca" Franca Lista
Djelo „Godine hodočašća“ predstavlja zbirku od tri knjige ciklusa za solo klavir Franc Lista. Ovaj ciklus se smatra remek djelom i sažetkom Listovog muzičkog stila, prati gotovo čitav njegov stvaralački razvojni put, predstavlja sintezu njegovog cjelokupnog umjetničkog rada i na najbolji način ilustruje mnogostranost njegove ličnosti. Svojim inovativnim rješenjima u pogledu forme, stila i harmonije, List je ostavio jedinstven pečat i doprinos razvoju muzičkog pokreta romantizma. Franc List je bio jedna od centralnih umjetničkih ličnosti epohe romantizma, a može se reći u određenom smislu i vizionar muzike XX vijeka. Iako su šira publika ranijih generacija, pa čak i neki muzikolozi, vrlo često nepotrebno naglašavali njegov burni život, putovanja i ljubavne afere, u sjenu je padala suštinska teza – da se radi o genijalnom umjetniku, velikom humanisti i dobrotvoru, te intelektualcu koji je skretao ogromnu pažnju svih slojeva društva svog vremena svojom neobičnom i harizmatičnom pojavom, te do tada nezamislivim (kako on sam kaže „transcendentalnim“) nivoom izvođaštva. On je bio aktivan istraživač i, u određenom smislu, inovator na polju muzičkog stvaralaštva, ali i jedan od otaca savremene pijanističke pedagogije, čiji su učenici generacijama nakon njega prenosili njegov pristup izvođaštvu, stvaralaštvu i pedagogiji. Rođen je 22. oktobra 1811. godine u mjestu Doborjan (Doborján), koje je do 1920. godine pripadalo Mađarskoj, a danas kao Raiding (Raiding) pripada Austriji. Prva znanja vezana za muziku dobio je od svog oca Adama Lista. Već sa devet godina je imao svoje prve koncerte i publiku je oduševljavao svojim umjetničkim temperamentom. Na temelju iskazanog talenta je dobio stipendiju za školovanje u Beču gdje je pohađao časove klavira kod čuvenog pedagoga Karla Černija (direktnog učenika Ludviga van Betovena) i časove kompozicije kod Antonija Salijerija. 1823. godine, List se preselio u Pariz. Tokom ovog perioda je došao u kontakte sa mnogim vodećim intelekutalcima, piscima i slikarima tog doba, uključujući, između ostalih, i Viktora Igoa, Hajnriha Hajnea i Alfonsa de Lamartina. Inspirisan pojavom nekolicine genijalnih kompozitora i pijanista svog vremena, a posebno virtuozom na violini Nikolom Paganinijem, List je2 postao odlučan u namjeri da klavirsko izvođaštvo, tj. kompletan pijanizam podigne na dotada nezamisliv nivo. Pariz početkom XIX vijeka preuzima titulu evropske prestonice kulture, a najveći geniji tog vremena dolaze da žive i stvaraju u njemu (u to vrijeme najčuveniji prije Lista bili su Sigizmund Talberg i Aleksandar Drajšok). Upravo ta generacija pijanista riješila je neke od najvećih izazova pijanističke tehnike svog vremena i podigla izvođački nivo do dotad nezamislivih visina. Listova snaga i sposobnost da se izdvoji u ovakvom društvu sastojala se u potpunom majstorstvu ovladavanja svim aspekatima klavirske tehnike koju su njegovi savremenici gajili. Od 1837. godine, List je više puta proputovao čitavu Evropu gradeći jednu od najfascinantnijih muzičkih karijera u istoriji. Procjenjuje se da je u ovom periodu List održao preko hiljadu koncerata. U međuvremenu, na privatnom planu dešavaju mu se velike promjene - nakon prekida dugogodišnje veze sa groficom Mari D`Agu sa kojom je dobio troje djece, List se seli u Vajmar gdje prihvata radno mjesto dirigenta i vođe orkestra. Prisustvo najčuvenijeg muzičara svog vremena je privuklo ogroman broj muzičara, mladih talenata i entuzijasta za muziku, što od Vajmara stvara prestonicu njemačke kulture, kakvu je Vajmar predstavljao za Geteovog vremena. List u Vajmaru stvara svoja najzrelija i najčuvenija djela u periodu između 1848. i 1861. godine. Organizovao je festivale, rukovodio simfonijskim orkestrom, pisao muzičke članke, radio kao pedagog, pijanista i dirigent. Krajem 1861. godine, nakon smrti sina i kćerke, List se preselio u Rim gdje se zaredio, primivši prva četiri nivoa zaređenja, te je komponovao pretežno duhovnu muziku. Nekoliko godina kasnije, Lista zovu u Vajmar i Budimpeštu da održi klavirske majstorske kurseve, što on i čini te do kraja života živi na relaciji Rim – Vajmar – Budimpešta, nastavljajući ono što je sam nazvao „trostrukim životom“. Njegovo djelovanje utiče na osnivanje muzičke Akademije u Budimpešti koja i danas nosi njegovo ime, a prvo sjedište Akademije bilo je upravo u njegovoj kući. Umro je u Bajrojtu (Bayreuth) u Njemačkoj, 31. jula 1886. godine. List je bio začetnik nove epohe klavirskog izraza i tvorac savremenog pijanizma. Proširio je harmonski jezik svog vremena do krajnjih granica, utirući put kompozitorima koji su dolazili iza njega (Debisi, Ravel, Rahmanjihov, Bartok, Buzoni i mnogi drugi). Prvi je uveo praksu solističkog koncerta – resitala, tzv. „muzičkog monologa“, na kojem solista nastupa sam izvodeći program napamet. Njegov neprevaziđeni3 talenat za improvizaciju ga vodi ka stvaranju forme parafraze, reminiscencije, fantazije na određene teme – varijacione forme koja se baziraju na popularnim temama raznih operskih i simfonijskih djela, ali i tradicionalnih melodija. U želji da velika djela muzičke literature približi što širem krugu muzičkih ljubitelja (obzirom da u to vrijeme nije bilo medija, nosača zvuka, niti bilo kojeg drugog načina promovisanja muzičke literature osim koncerta), on stvara ogroman broj klavirskih transkripcija simfonijskih, operskih i kamernih djela čuvenih svjetskih kompozitora. Jedan je od pionira programske muzike, nove umjetničke forme u muzičkom stvaranju u kojoj se prepliću elementi muzike, književnosti i vizuelne umjetnosti. Stvorio je simfonijsku poemu – jednostavačno orkestarsko djelo koje ima programski karakter. Inspiraciju za svoja djela List vrlo često nalazi u literarnim sadržajima tražeći tematiku u kojoj ima stvarne ili simboličke srodnosti sa njegovim životom i romantičnom prirodom. Međutim, najveći značaj u njegovom kompletnom opusu ima njegovo originalno stvaralaštvo za klavir: ciklusi Godine hodočašća, Transcedentalne etide, Mađarske rapsodije. S obzirom na to da je List začetnik monotematizma, posebno mjesto u njegovom opusu pripada Sonati u ha-molu. Porijeklo monotematizma se može dovesti u vezu sa njegovim filozofsko - religioznim pogledima na svijet, odnosno njegovom sklonošću ka neoplatonističkom idealizmu, a njegovo interesovanje za literarno i filozofsko stvaralaštvo (Platon, Paskal…) ukazuje na dublje izvore njegovog nadahnuća. -
Psiholingvistička analiza problema oganizacije jezičkih jedinica
Predmet istraživanja ovog rada jeste psiholingvistička analiza procesa nastanka individualnog govornog iskaza u pisanom obliku sa emotivnom podlogom korisnika jezika, a koji je nastao kao posljedica ili reakcija na određenu situaciju. -
Percepcija zlostavljanja učenika i medijacije u školama Republike Srpske
Zlostavljanje i zanemarivanje djece nije problem samo porodice ili pojedinca, već problem šire lokalne zajednice i društva u cjelini. -
Analisi di tre traduzioni del romanzo Prokleta avlija di Ivo Andrić
U radu se analiziraju tri prevoda romana Prokleta avlija Ive Andrića. Cilj istraživanja je izvršiti lingvističko-prevodilačku analizu sljedećih aspekata: toponima, antroponima, ličnih imena, turcizama, arhaizama, nepromjenljivih vrsta riječi i pojedinih rečenica. -
Analiza potencijala sinergije izmedju pocetne nastave solfedja i gitare
U ovom radu smo identifikovali probleme vezane za početnu nastavu solfeđa i gitare: kroz analizu nastavnih planova i programa za solfeđo i gitaru, upoređivanje udžbenika za ova dva predmeta i analizu podataka dobijenih kroz intervjue sa nastavnicima gitare i solfeđa. Sa aspekta važećih nastavnih planova i programa i činjeničnog stanja u nastavnom procesu može se zaključiti da nema istinske obostrane korelacije između dva predmeta. Posljedica toga je da nema ni sinergije između nastave solfeđa i gitare. S druge strane, kroz predstavljanje savremenih udžbenika za gitaru, iznijeli smo i neke od nastavnih pristupa koji se ne koriste dovoljno ili uopšte u našim muzičkim školama. Riječ je o primjeni improvizacije, muzičkog stvaralaštva, harmonske pratnje kao i sviranja i pjevanja jednih te istih vježbi na oba predmeta. Osim toga, predložili smo neke od elemenata iz nastavnog procesa solfeđa, provjerenih na sopstvenim časovima gitare i solfeđa, među kojima su istovremeno solmiziranje i sviranje poznatih melodija po sluhu, transpozicija poznatih melodijskih paterna, jedna zabavna i brza vrsta sviranja s lista ispremetanih pasaža ili fraza muzičkog komada, koje nastavnik svira učeniku, a on ih prepoznaje, solmizira i na kraju svira. Kroz takav nastavni proces učenici imaju priliku da rade sa samim zvukom i zavise od njega mnogo više nego od notacije, što je slučaj sa nastavom solfeđa. Uz to, dati su prijedlozi kako raditi na muzičkom stvaralaštvu, slušanju muzike, višeslojnim ritmovima, početnim časovima gitare i kako individualizovati časove solfeđa. Ovi prijedlozi bi vodili boljim rezultatima jedino kroz saradnju nastavnika solfeđa i gitare u pripremanju časova i izboru metoda. Na ovaj način bi učenje instrumenta počinjalo od zvuka, a ne od zapisa, od muzike, a ne od notacije, od iskustva, a ne od objašnjenja, poštujući tako naš smjer nastave: od zvuka ka notaciji i tek onda ka teorijskom objašnjenju. Zaključujemo da bi ishod ovakvog pristupa bila sinergija između dva predmeta pa tako i veći stepen muzičke kompetencije. -
Informacione tehnologije u nastavi engleskog jezika prilikom usvajanja vokabulara
Ovaj master rad ima za konkretan cilj da ukaže na bitnu ulogu informacionih tehnologija kada je u pitanju razvoj, modernizacija i racionalizacija obrazovanja. -
KAKO ADOLESCENTI ODLUČUJU O SVOM BUDUĆEM ŽIVOTNOM POZIVU
MAGISTARSKI RAD